MORRICONE, Ennio

MORRICONE, Ennio, tal. skladatelj (Rim, 10. XI 1928). Studirao na Akademiji Santa Cecilia u Rimu (kod G. Petrassija). Sklada simfonijska i komorna djela te za kazalište (npr. komedije R. Rascela), radio i televiziju (npr. serije Mojsije i Hobotnica); vođa je zab. orkestra te čest aranžer i kompozitor popularnog G. Morandija. Na filmu od 1961 (Federalni L. Salcea). Svjetski ugled stječe tzv. špageti-vesternima S. Leonea: Za šaku dolara (1964, pod pseudonimom Don Savio), za koji je nagrađen godišnjom nagradom tal. kritike Nastri d'Argento, Za koji dolar više (1965) i Dobar, ružan, rđav (1966). Skladajući za taj žanr napušta tradic. tehniku i instrumentarij am. vesterna i razvija osobni, prepoznatljiv način osnovan na žestokim ritmovima s elementima beata odn. rocka te na neuobičajenim sastavima (duhači, gitare, udaraljke, zvona i dr.) i zv. efektima (glasovi zbora, kliktaji, zvižduci, fijuk bičeva i sl.). Kasnije — prilagođujući muz. komentare i mnogim dr. žanrovima — pročišćuje izraz (profinjenije harmonijske i kolorističke kombinacije) i mjestimice koristi nova zv. sredstva: elektronsku muziku (npr. Istraga je završena: Zaboravi!, 1971, D. Damianija) ili zgusnute skupine tonova, tzv. clustere, koje u pojedinim scenama namjerno opetuje (više partitura iz 60-ih godina). Originalnim stilom značajno je obogatio tal. filmsku muziku i postao uzor mnogim mlađim skladateljima. Uspješno je surađivao i sa L. Cavani, B. Bertoluccijem, M. Bologninijem, P. P. Pasolinijem, E. Petrijem te s više stranih redatelja (ponekad pod pseudonimom Leo Nichols), svrstavši se među najtraženije i najplodnije film. kompozitore današnjice (više od 200 naslova do 1988). Nagradu Nastri d'Argento osvojio je i za filmove Priredi večeru (G. Patroni Griffi, 1969), Sacco i Vanzetti (G. Montaldo, 1971), u kojem je kao autorica i pjevačica gl. teme sudjelovala i J. Baez, te Bilo jednom u Americi (S. Leone, 1984).

Ostali važniji filmovi (kao skladatelj ili glazb. voditelj): Prije revolucije (B. Bertolucci, 1964, sa G. Paolijem); Šake u džepu (M. Bellochio, 1965); Zlatni metak (D. Damiani, 1966); Posljednji okršaj (D. Tessari, 1966); Ustani i pucaj (C. Lizzani, 1966); Preljub na talijanski način (P. Festa Campanile, 1966); U sjeni inkvizicije (L. Salce, 1966); Prepolovljen čovjek (V. De Seta, 1966); Bitka za Alžir (G. Pontecorvo, 1966); Ptičurine i ptičice (P. P. Pasolini, 1966); Harem (M. Ferreri, 1967); Kina je blizu (M. Bellochio, 1967); Arabella (M. Bolognini, 1967); Diabolic (M. Bava, 1967); Joe iz Navaje (S. Corbucci, 1967); Mrtvacima prijelaz slobodan (S. Corbucci, 1967); Plaćenik (S. Corbucci, 1968); Bilo jednom na Divljem Zapadu (S. Leone, 1968); Galileo (L. Cavani, 1968); Teorema (P. P. Pasolini, 1968); Mirno mjesto u prirodi/U vrtlogu nemira (E. Petri, 1968); Partner (B. Bertolucci, 1968); Hvala, teta (S. Samperi, 1968); Kratka sezona (R. Castellani, 1969); Gospođica doktor (A. Lattuada, 1969); Opljačkaj bližnjega svoga (F. Maselli, 1969); Velika tišina (S. Corbucci, 1969); Queimada — otok u plamenu (G. Pontecorvo, 1969); Sicilijanski klan (H. Verneuil, 1969); Ljubav u Firenci (M. Bolognini, 1970); Istraga nad besprijekornim građaninom (E. Petri, 1970); Ljudožderi (L. Cavani, 1970); Tri sata do pobjede (G. Montaldo, 1970); Tajna crne rukavice (D. Argento, 1970); S.O.S.Nobile (M. K. Kalatozov, 1970); Sierra Tórrida (D. Siegel, 1970); Sakrij se! (S. Leone, 1971); Provalnik (H. Verneuil, 1971); Snajper s Azurne obale (Ph. Labro, 1971); Radnička klasa ide u raj (E. Petri, 1971); Dekameron (P. P. Pasolini, 1971, s redateljem); Canterburyjske priče (P. P. Pasolini, 1972, s redateljem); Majstor i Margarita (A. Petrović, 1972); Atentat (Y. Boisset, 1972); Giordano Bruno (G. Montaldo, 1973); Ubojica stoljeća (A. Lattuada, 1973); Privatno vlasništvo više nije krađa (E. Petri, 1973); Pakleni trio (F. Girod, 1974); Buržujka (M. Bolognini, 1974); Mussolini: posljednji čin (C. Lizzani, 1974); Cvijet 1001 noći (P. P. Pasolini, 1974); Salò ili 120 dana Sodome (P. P. Pasolini, 1975); Učiteljica i mafija (L. Zampa, 1975); Sudac i njegov krvnik (M. Schell, 1975); Treći stupanj (P. Fleischmann, 1975); Strah nad gradom (H. Verneuil, 1975); Božanstvena žena (G. Patroni Griffi, 1975); Libera, ljubavi moja (M. Bolognini, 1975); Po starim stubama (M. Bolognini, 1976); Nasljedstvo (M. Bolognini, 1976); Todo modo (E. Petri, 1976); Dvadeseto stoljeće (B. Bertolucci, 1976); Agnese mora umrijeti (G. Montaldo, 1976); Žena nedjelje (L. Comencini, 1976); Tatarska pustinja (V. Zurlini, 1976); Nobody i Indijanci (D. Damiani, 1976); Čudovište (L. Zampa, 1977); Egzorcist II: heretik (J. Boorman, 1977); Božanstveni dani (T. Malick, 1978); Kavez ludosti (É. Molinaro, 1978); Takva kakva si (A. Lattuada, 1978); Opasna igračka (G. Montaldo, 1978); Putovanje s Anitom (M. Monicelli, 1979); Mjesec (B. Bertolucci, 1979); Livada (P. i V. Taviani, 1979); Krvne veze (T. Young, 1979); I kao Ikar (H. Verneuil, 1979); Bankarica (F. Girod, 1980); Topla braća (É. Molinaro, 1980); Dama s kamelijama (M. Bolognini, 1980); Profesionalac (G. Lautner, 1981); Špijunu, na noge! (Y. Boisset, 1981); Tragedija smiješnog čovjeka (B. Bertolucci, 1981); Stvor (J. Carpenter, 1982); Bijeli pas (S. Fuller, 1982); Jadnici (R. Hossein, 1982); Vucibatina/Pokvarenjak (J. Giovanni, 1983); Sahara (A. V. McLaglen, 1983); Ključ (T. Brass, 1983); Ljubavni kavez (G. Patroni Griffi, 1985); Venecijanka (M. Bolognini, 1985); Kavez ludosti III (G. Lautner, 1985); Kalidor i riđokosa ratnica (R. Fleischer, 1985); Misija (R. Joffé, 1986); Nedodirljivi (B. De Palma, 1987).